|
Međunarodni dan biološke raznolikosti (22. svibnja) i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj te 15-ta godišnjica otkrića ostataka miocenskih rilaša u Gornjoj Jelenskoj (24.5.1994) obilježeni su ove godine nizom manifestacija u kojima je naše malo selo bilo u središtu pozornosti. Najprije je Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima SMŽ, predvođena ravnateljicom Marijom Vizner, u klubu Arcus u Kutini organizirala predstavljanje Moslavačke gore kao prvog regionalnog parka u Republici Hrvatskoj. Posebna nam je radost što su prigodnu dekoraciju prostora upotpunili crteži slonova koje su izradila djeca iz područne škole u Gornjoj Jelenskoj.
Nizom predavanja predočeno je bogatstvo ovog kraja, od geologije (prof.dr.sc Dražen Balen, PMF Zagreb), srednjevjekovnih utvrda (Jasmina Uroda, kustosica Muzeja Moslavine), arheološkim nalazima na našem području (arheloginja Ana Bobovec), današnjoj vinskoj ponudi (Vladimir Mikša, Udruga Moslavačke vinske ceste) te etnografskom bogatstvu (nastup KUD-a Seljačka sloga iz Kutine). Svaki od govornika se dotakao Gornje Jelenske jer mnogi od spominjanih geoloških, arheoloških i povijesnih lokaliteta se nalaze ili kod nas ili u neposrednoj blizini našeg sela pa smo im mi ishodišna točka za obilaske a središnje predavanje cijelog skupa je održao mr.sc. Jakov Radovčić iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja na temu paleontološkog lokaliteta u Gornjoj Jelenskoj te ideji izgradnje edukativnog centra sa parkom praslonova u Gornjoj Jelenskoj. Dva dana kasnije okupili smo se u Gornjoj Jelenskoj sa jednom jedinom temom - prezentacija idejnog rješenja parka praslonova u Gornjoj Jelenskoj. Mr. Radovčić je još jednom proveo prisutne kroz sam nalaz i njegovu vrijednost u svjetskim razmjerima uspoređujući sa drugim nalazima na raznim lokalitetima kugle zemaljske te načine na koje se slični nalazi u svijetu koriste u edukativne i turističke svrhe. Nakon toga je izložio ideju same prezentacije nalaza kroz nekoliko slojeva prateći kroz 'rudarska okna', odnosno podzemni dio postava, samu geološku strukturu i prirodni ambijent nalaza pa preko nadzemnog dijela postava koji bi svakako sadržavao makete praživotinja u naravnoj veličini i u močvarnom okolišu do edukativnog centra, suvenirnice, odnosno turističke i ugostiteljske ponude. Podršku projektu je dala Marijana Petir, predsjednica saborskog odbora za zaštitu okoliša, rekavši na skupu da će učiniti sve što je u djelokrugu odbora kojem je na čelu kao i lobirajući u drugim nadležnim tijelima da se ova ideja ostvari. Josip Mišković, načelnik općine Popovača, rekao je da se i prije finalizacije idejnog projekta (detaljnu skicu radi arhitekt Željko Kovačić koji je sa mr. Radovčićem radio novi muzej krapinskog pračovjeka) treba početi sa aktivnostima koje sada možemo napraviti a kasnije olakšavaju samu realizaciju kao npr. izdvajanje ciljanog zemljišta za realizaciju projekta kao i potrebne radnje prenamjene terena za ovu svrhu. Nalaz je vrijednost u svjetskim razmjerima i bilo bi glupo ne iskoristiti ga. Cijeli projekt po vrlo grubim procjenama košta tri (možda i više) milijuna eura i kada se čuje ta brojka svi nekako ostanu bez komentara ali ako postoji politička volja kod svih sudionika u vlasti i oporbi i svatko, ako već neće ili ne može pomoći, bar ne koči projekt, onda uz pomoć sredstava koja se mogu izvući iz svjetskih fondova svakako možemo doći do ovog cilja. |
